Škola stvaralaštva Novigradsko Proljeće

Osvrt na temu Školskih Novina broja 22-23 iz 2017, godine: ''Poticanje dječjeg stvaralaštva u jezično-umjetničkom području; Primjer dobre prakse: Novigradsko proljeće'' koju je priredio dr. sc. Darko Lončarić, izv. prof.

Razlog zbog kojeg sam odabrala ovu temu je taj što sam ove godine posjetila Školu stvaralaštva Novigradsko proljeće u svrhu provođenja EPOC testa. Nažalost, tamo sam provela samo jedan dan, ali ono što sam uspjela vidjeti me uvelike dojmilo.

U uvodnom dijelu, dr. sc. Darko Lončarić nam govori o STEM-ovcima i o onima koji to nisu. STEM je kratica za Science, Technology, Engineering and Mathematics, a o djeci darovitoj u tim područjima se naveliko govori. Ali što je s onima koji su talentirani u drugim područjima? Jesu li oni manje vrijedni? Škola stvaralaštva Novigradsko proljeće se pobrinula da upravo (potencijalno) darovita djeca u kreativnim oblicima jezičnog i umjetničkog izraza budu predstavljena. U nastavku teme imamo 4 priloga u kojem se upoznajemo sa Školom stvaralaštva i s njenom povijesti te s dvjema njenim radionicama i na kraju imamo prilog od samog polaznika ove škole.

                                                     (slika skinuta s interneta 18.6.2017)

Prvi prilog je napisala Maja Zrnčić, prof., članica Upravnog odbora Škole stvaralaštva i ona nas upoznaje s njenom povijesti. Škola je započela s radom prije 42 godine u Novalji na otoku Pagu i tada se zvala Listopad u Novalji no prije 28 godina je postala Škola stvaralaštva Novigradsko proljeće. Josip Prudeus, pisac i pjesnik je jedan od začetnika Škole, zajedno s Mirkom Todorićem te je i  dugogodišnji voditelj i koordinator Škole stvaralaštva. Ciljevi Škole su poticanje kreativnosti i divergentnog mišljena te prihvaćanje drukčijeg (suvremenijeg) načina rada.
U OŠ Rivarela svake godine, na tjedan dana, prima do 350 učenika (od 5. do 8. razreda) i 30 učitelja iz svih županija, a u zadnjih nekoliko godina su također sudjelovali studenti učiteljskih fakulteta iz Zagreba, Osijeka i Rijeke koji brinu o učenicima bez pratnje, sudjeluju u radu stručnog tima, prate rad radionica…
Učenici sudjeluju u 20tak raznih radionica, kao što su plesna, literarna, filmska, novine na internetu, slikarska, izrada slikovnice, skladateljska itd. Radionice rade odvojeno, ali pokušavaju, kad god je to moguće, korelirati i integrirati rad i sadržaj s drugim radionicama. Svake godine, Škola ima drugu temu, a ove godine tema je bila Muzej muza.
Također je važno spomenuti kako je Škola stvaralaštva, kao primjer dobre prakse, u travnju 2016. godine ušla u Priručnik za kulturno i umjetničko obrazovanje (Culutral Awareness and Expression Handbook) koji će uskoro biti objavljen na hrvatskom jeziku.

                                                          (slika skinuta s interneta 18.6.2017)

U drugom prilogu dr. sc Sonja Ivić, učiteljica razredne nastave i također voditeljica radionice ''Izrada slikovnice'' nas upoznaje s radionicaom. Temeljni cilj, uz poticanje darovitosti, je upoznati sudionike s prijenosom i primjenom stečenih vještina i znanja u svakodnevni nastavni proces. Kroz tu radionicu sudionici se uče suradnji i korelaciji između različitih područja i radionica. Uspješnost radova uvelike ovisi upravo o suradnji s drugim radionicama. U prilogu se detaljnije može pročitati o aktivnostima u radionici, o procesu rada te o načinu suradnje s drugim radionicama.

Treći prilog je pripremila Doris Kovačić, prof., voditeljica radionice pjevanja te nas upoznaje s glazbenim radionicama Škole stvaralaštva koje su sastavni dio od začetka. Prvo je postojala samo jedna glazbena radionica koja je integrirala sva glazbena područja. S vremenom broj radionica se povećao; nove su nastajale, neke su se nestajale, a neke mijenjale. Danas postoje tri radionice: skladateljska, radionica scenske glazbe te radionica pjevanja, a od 2017 godine postoji i četvrta – radionica aranžiranja i glazbene produkcije. Svaka radionica u jednom svom dijelu radi samostalno, ali se kao i u svim drugim radionicama naglasak daje na suradnju s drugim radionicama.

I zadnji prilog je napisao Matija Zlatarić, učenik 8. razreda OŠ Rečica i polaznik Škole stvaralaštva. On je pod mentorstvom Kristine Kovačević, voditeljice radionice Novine na internetu, napisao reportažu. U njoj govori o ovogodišnjem Novigradskom proljeću i temi Muze u muzeju. Muze su poticale rad radionica i bile nadahnuće polaznicima kako bi njihov rad bio što bolji i uspješniji. Upoznaje nas sa muzama glazbe, lirike i plesa te s novim muzama kao što je keramičarska muza. Neke radionice su bile u potrazi za svojim muzama, a jedna radionica, najmlađa od svih, nije prisvojila jednu, već par muza. Matija nam također kaže kako u Novigradu nema voditelja koji nije nasmijan, nema pritiska s ocjenama i nema tužnih lica polaznika te se nada kako će učitelji, koji pročitaju reportažu, potaknuti svoje učenike na sudjelovanje u Školi stvaralaštva Novigradsko proljeće.

Ove godine sam prvi put čula za Školu stvaralaštva i imala sreće vidjeti mali dio nje. Žao mi je što ju i sama, u osnovnoj školi, nisam imala prilike posjetiti. Ali nikad nije kasno, ni za mene ni za druge studente, zahvaljujući uključenju studenata učiteljskih fakulteta. Djeca koju sam upoznala i voditelji radionica s kojima sam imala prilike pričati su ostavili veliki trag na meni i nadam se da ću jednog dana moći i sama doživjeti taj nevjerojatan tjedan u Školi stvaralaštva.

Tko je od vas čuo za Novigradsko proljeće? (prije predavanja na psihologiji obrazovanja)
Možda je netko od vas i sudjelovao. Ako je, voljela bih kada bi napisao svoje dojmove te radionicu u kojoj je bio.
Smatrate li da Škola stvaralaštva, ono što Škola radi, ostavlja veliki utjecaj na djecu koja sudjeluju? I na koji način?
Biste li voljeli svoje buduće učenike upoznati sa Školom stvaralaštva?




Lončarić, D. (Ur.) (2017, 13. lipanj). Poticanje dječjega stvaralaštva u jezično-umjetničkom području. Primjer dobre prakse: Novigradsko proljeće. Školske novine, 68 (22-23), 19-23