Thursday, January 26, 2017

Agresivno ponašanje kao rezultat nedovoljno razvijene samokontrole i emocionalne inteligencije (Osvrt na rad A. Žganec - Brajša i I. Hanzec)

Agresivno ponašanje djece je veliki problem za sve odgajatelje/učitelje. Karakteristike agresivnog djeteta se lako uoče. One mogu biti fizičke kao što su udarci, pljuvanje, grizenje i verbalne, a to su razne uvrede ili prijetnje. Ali kako bi se moglo razumjeti agresivno ponašanje, moraju se razmotriti i drugi aspekti kao što su samokontrola i razumijevanje emocija. 

Samokontrola se može definirati kao moć nad izborom vlastitog ponašanja, a razumijevanje emocija ili emocionalna inteligencija je sposobnost izražavanja i kontroliranja svojih emocija, ali i razumijevanje, tumačenje i reakcija na tuđe emocije. Samokontrola i emocionalna inteligencija su povezani jer samoregulacijom se reguliraju vlastite emocije. Ljudi, ali i djeca koja imaju dobro razvijenu emocionalnu inteligenciju se ponašaju više prosocijalno u interakciji s ljudima i manje su agresivni.

Istraživanja su pokazala kako se agresivno ponašanje manifestira već u predškolskoj dobi. Stoga su autorice ovog rada, objavljenog u Hrvatskom časopisu za odgoji obrazovanje u Veljači 2015. godine,  Žganec-Brajša A. i Hanzec I. istražile povezanost samokontrole i razumijevanja emocija s agresivnim ponašanjem dječaka u predškolskoj dobi. Zašto su baš dječake? Naime, autorice kažu kako postoji razlika između učestalosti i oblika agresije između dječaka i djevojčica i da su dječaci uglavnom fizički agresivniji od djevojčica. Kao razlog navode nerazvijenost samokontrole i s time nemogućnost kontrole vlastitih emocija.


U istraživanju su sudjelovali 241 dječak zajedno s roditeljima i odgajateljima. Istraživanje se proveli u dječjem vrtiću. Odgajatelji su morali procijeniti razinu agresivnog ponašanja, roditelji razinu samokontrole koju njihova djeca imaju. A emocionalna inteligencija se procijenila sa svakim djetetom individualno.

Agresivnost su mjerili PROS/AG skalom (Scale for the Assessment of Aggression and Prosocial Behaviour in Children) gdje su odgajatelji procjenjivali učestalost agresivnog ponašanja i odgovarali na pet odgovora (od nikad do skoro uvijek).

Samokontrola je mjerena koristeći se dvjema skalama ( Attentional Focusing i Inhibitory Control Subscales of Children's Behaviour Questionnaire). Obje skale se sastoje od 11 predmeta koje opisuju ponašanje djeteta u specifičnim situacijama. Roditelj je morao odabrati jedno od ponuđenih 7 odgovora kako bi opisao svoje dijete (od skroz netočno do skroz točno ili nije moguće odrediti).

Emocionalna inteligencija se procijenila pomoću intervjua sa svakim djetetom individualno. Djeci su pokazane slike na kojoj su djeca s različitim emocijama (tužno, sretno, ljuto, uplašeno i iznenađeno) i djeca su morala identificirati svaku emociju i reći jesu li ikad osjetili tu emociju.

Zaključak do kojeg su autorice došle je taj da je razvoj samokontrole i emocionalne inteligencije u uskoj povezanosti s razvojem agresivnog ponašanja. Dječaci koji su pokazali više samokontrole i shvaćanje temeljnih emocija su bili opisani kao manje agresivni naspram onih kod kojih to nije bio slučaj. Također su dokazali kako dječaci, čije majke nisu dobro obrazovane, su agresivniji.


Socijalne i emocionalne vještine se mogu naučiti pomoću raznih programa intervencije i učenjem o tim vještinama. Smatram da je jako važno ono dijete koje počne pokazivati znakove agresije usmjeriti prema pravom putu inače će u zrelijoj dobi ono samo imati puno problema, ali će također predstavljati problem društvu. Ja, kao buduća učiteljica, moram biti spremna na razna ponašanja djece u svom razredu i ponašanje koje me najviše plaši je upravo agresivno ponašanje. Mislim da je najveći problem svakog odgajatelja/učitelja upravo to ponašanje i važno je da se svatko od njih educira u vezi toga i nauči kako raditi i pomoći takvoj djeci.


Jeste li se u svom životu susreli s takvom djecom i kakve su se emocije probudile u vama? Ako ste to iskustvo imali u vrtiću ili osnovnoj školi, znate li možda kakve su te osobe sada?

Ovaj rad možete pronaći ovdje: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=202834

No comments:

Post a Comment